Uz podršku Vlade UK 20. i 21. marta 2023. godine AIRE Centar i crnogorski Centar za obuku u sudstvu i Državnom tužilaštvu su održali obuku „Zaštita od nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja sa naglaskom na Istanbulskoj konvenciji“. Na ovoj obuci, održanoj u Podgorici, okupilo se 20 sudija i sutkinja, te tužilaca i tužiteljki iz svih dijelova zemlje.

Dugo vremena je trebalo da nasilje u porodici izađe iz sfere „porodičnog doma” i da se počne tretirati kao problem društvene zajednice. Države su ovlašćene da preduzimaju odgovarajuće mjere i korake koji mogu daspriječe, da zaštite i da obeshrabre izvršioce te vrste nasilja. Danas na međunarodnoj sceni postoji niz konvencija o zaštiti od svih vidova nasilja i od nasilja u porodici, kojima je prihvaćeno da nasilje u porodici predstavlja kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije prema ženama. Ovaj globalni i rasprostranjeni problem, koji najčešće pogađa žene, prouzrokovan je neravnopravnom dinamikom moći između žena i muškaraca i rodnom neravnopravnošću. Međutim, važno je napomenuti da i muškarci mogu biti žrtve nasilja u porodici. Taj problem se ponekad zanemaruje, jer je manje vjerovatno da se ta krivična djela prijavljuju zbog društvene stigmatizacije. Konačno, slučajevi nasilja u porodici u koje su umiješana djeca su naročito teški i njima je potrebno posvetiti posebnu pažnju kako bi se obezbijedilo pravo djece da rastu u zdravom porodičnom okruženju. Nasilje u porodici ima nesagledive posljedice po psihički razvoj djece kako u slučajevima kada su djeca neposredne žrtve nasilja, tako i u slučajevima kada svjedoče nasilju.

Prema studiji koju je provela Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u Crnoj Gori 2018. godine, tri od deset žena kažu da su doživjele neki oblik fizičkog nasilja, uglavnom u djetinjstvu ili od svojih partnera. Jedan od najporaznijih zaključaka studije jeste činjenica da je samo mali broj žena prijavio nasilje, čak i nakon najtežih incidenata fizičkog i/ili seksualnog nasilja. OEBS je konstatovala da to može biti povezano sa uvjerenjem koje dijele dvije od pet žena – da je nasilje u porodici „privatna stvar“ koja treba da ostane u porodici.

Crna Gora je ratifikovala veliki broj međunarodnih dokumenata o borbi protiv nasilja nad ženama, djecom i nasilja u porodici, uključujući i Konvenciju Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, poznatiju pod nazivom Istanbulska konvencija.

„Crna Gora je jedna od prvih zemalja koja je potpisala i ratifikovala Istanbulsku konvenciju, tako da smo obavezni da osiguramo njeno djelotvorno provođenje. Ona predstavlja prvi, najambiciozniji i najsveobuhvatniji pravno obavezujući međunarodni instrument u Evropi u oblasti sprečavanja i borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. U toj konvenciji se, između ostalog, ponovo ističe obaveza država ugovornica da nadležnim stručnjacima obezbjeđuju obuku o sprečavanju i otkrivanju tog nasilja, o jednakosti žena i muškaraca, o potrebama i pravima žrtava, kao i sprečavanju sekundarne viktimizacije žrtava. Cilj te obuke je da podrobnije upozna sudije i tužioce sa Istanbulskom konvencijom, da unaprijede svoje znanje i da razmijene iskustva i najbolju praksu, kao i izazove sa kojim se suočavaju u radu na predmetima u vezi sa krivičnim djelima obuhvaćenim tom konvencijom“, izjavila je Ljiljana Lakić, predsjednica Upravnog odbora Centra za obuku u sudstvu i Državnom tužilaštvu u Crnoj Gori.

„AIRE Centar prepoznaje značaj borbe protiv rodno zasnovanog nasilja, kao i uloge koju sudska zajednica ima u tom procesu. Tokom tog trogodišnjeg projekta, koji AIRE Centar provodi na Zapadnom Balkanu, radićemo sa sudijama i svim drugim relevantnim akterima kako bismo ostvarili naš zajednički cilj – da pravda bude dostupna svim žrtvama rodno zasnovanog nasilja. U tom procesu ćemo imati veliku podršku Mreže sudija i sutkinja posvećenih jačanju rodne ravnopravnosti (Mreža GCJ), koju je AIRE Centar nedavno formirao u saradnji sa institucijama za obuku nosilaca i nositeljki sudskih funkcija. Članice i članovi naše mreže se zalažu za promjene kada je riječ o ovim problemima, a istovremeno nam pomažu da shvatimo potrebe i izazove sa kojima se sudije i sutkinje suočavaju u ovom procesu“, izjavila je Đina Popović, menadžerka projekta AIRE Centra pod nazivom „Jačanje vladavine prava, državnih institucija i poštovanja ljudskih prava u Crnoj Gori“.

„Dublje znanje i razumijevanje ovog pitanja predstavlja prvi, ali i najvažniji korak ka sprečavanju i borbi protiv rodno zasnovanog nasilja. Zato je AIRE Centar razvio online kurs o osnovama rodne ravnopravnosti. Koristim ovu priliku da pozovem sve pripadnike sudske zajednice, kao i službenike policije i centara za socijalni rad, studente i širu zajednicu da pohađaju ovaj kurs i da se upoznaju sa osnovama rodne ravnopravnosti. Kurs je dostupan na Internet-stranici edu.airewb.org i možete mu pristupiti odakle hoćete i kad god hoćete“, dodala je Đina Popović.

U okviru ove obuke sudije i sutkinje i tužioci i tužiteljke iz Crne Gore su razgovarali o karakteristikama nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja, uključujući oblike i dinamiku nasilja. Pri tome su se posebno usredsrijedili na pitanje djece – neposrednih žrtava nasilja u porodici i svjedoka tog nasilja. Pored toga, tokom ove obuke sudije i sutkinje, tužioci i tužiteljke, te stručnjaci i stručnjakinje su razgovarali i o rasprostranjenom problemu femicida u Crnoj Gori. Naime, taj problem i dalje se veoma malo istražuje. Da bi to pitanje više osvijetlili, AIRE Centar i „FemPlatz“ će 2023. godine, zajedno sa partnerskim organizacijama u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, pratiti sudske postupke o slučajevima femicida, pokušaja femicida i ostalih oblika rodno zasnovanog nasilja nad ženama na Zapadnom Balkanu. Nevladine organizacije koje neposredno pomažu žrtvama nasilja mogu da istaknu složenost ne samo neposrednih već i dugotrajnih posljedica i problema sa kojima se žrtve suočavaju zbog nasilja kojem su bile izložene.

„Razgovarali smo o predrasudama prema partnerskom i nasilju u porodici, mehanizmima nasilja u porodici, posljedicama koje psihičko nasilje ostavlja na žrtve, karakteristikama žrtava i učinilaca, dinamici nasilja u porodici, kao i osnovnim načelima organizacija koje rade sa žrtvama nasilja, o ocjeni nivoa ugroženosti žrtve i odnosu između nasilja nad ženama i zlostavljanja djece“, izjavila je Maja Raičević, predavačica i direktorka nevladine organizacije Centar za ženska prava u Podgorici.

Tokom ovog edukativnog skupa razgovaralo se i o međunarodnim standardima, kao i o najnovijim događajima i zaključcima međunarodnih institucija.

„Prvo smo razgovarali o pitanju rodno zasnovanog nasilja i njegovoj povezanosti sa diskriminacijom i drugim oblicima nasilja koji su protivni međunarodnim standardima ljudskih prava. Ovaj globalni problem je predstavljen putem reakcija globalnih i regionalnih organizacija, kao i obaveza koje proizlaze iz konvencija koje je potpisala Crna Gora. Posebno smo se usredsrijedili na obaveze Crne Gore koje proistječu iz Istanbulske konvencije, a razgovarali smo i o načelu dužne pažnje, strategiji, operativnim ciljevima, protokolu o saradnji itd. Na kraju smo analizirali i osnovne ciljeve i zaključke Prve opšte preporuke GREVIO, nezavisnog stručnog tijela zaduženog za praćenje primjene Istanbulske konvencije, koja se odnosi na sve rasprostranjenije oblike digitalnog rodno zasnovanog nasilja i koja daje preporuke u vezi sa pitanjem seksizma. Diskusiju smo završili analizom najrelevantnijih odluka Evropskog suda za ljudska prava, ilustrujući kako one dodatno afirmišu tee standarde“, izjavila je Vesna Ratković, profesorka Pravnog fakulteta Univerziteta Mediteran i predavačica na ovoj obuci.

„Tokom svoje karijere tužiteljke nailazila sam na razne probleme i pravne dileme kada je riječ o nasilju u porodici. Dileme su se najčešće odnosile na pravnu kvalifikaciju prijavljenih akata nasilja u porodici, tj. da li je u pitanju krivično djelo ili prekršaj, budući da je pravni okvir nejasan u tom dijelu. Problemi se najčešće pojavljuju zbog neodgovarajuće primjene mjera zaštite, izloženosti žrtve sekundarnoj viktimizaciji i zbog nepoštovanja pravnih standarda Istanbulske konvencije u kontaktu sa žrtvama nasilja u porodici. Vjerujem da je moja obaveza da svoje znanje i iskustvo o toj temi prenesem mlađim kolegama i tako doprinesem efikasnijoj primjeni Istanbulske konvencije“, izjavila je Ljiljana Klikovac, bivša državna tužiteljka Crne Gore.

Maja Živaljević, sutkinja Višeg suda za prekršaje Crne Gore i predavačica na ovoj obuci, istakla je da „nasilje u porodici i nasilje nad ženama negativno utječu kako na fizičko i psihičko zdravlje, tako i na razvoj, dostojanstvo i identitet žrtve“.

„U većini slučajeva su žene žrtve nekog oblika nasilja, bilo ono fizičko, psihičko, ekonomsko, seksualno ili društveno-kulturno. To je teško i složeno pitanje i važno je prepoznati ga, jer svi zaslužuju da žive bez straha i nasilja u porodici. Primjena nacionalnih i međunarodnih instrumenata i naš kolektivni odgovor koji podrazumijeva primjenu zakonskih odredaba, prijavljivanje nasilja i gonjenje učinilaca imaju moć da suzbiju nasilje u porodici, kao i da štite osnovna ljudska prava žrtava“, izjavila je sutkinja Živaljević.

Godine 2019. AIRE Centar i Vrhovni sud Crne Gore, uz podršku Vlade UK, objavili su priručnik „Nasilje u porodici: Pregled međunarodnih standarda i jurisprudencije Evropskog suda za ljudska prava“. Cilj priručnika je da osnaži one koji se bore protiv nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja. Njegovi autori su se prvenstveno bavili obavezama države da reaguje na nasilje u porodici. Priručnik je plod saradnje međunarodnih i domaćih stručnjaka i stručnjakinja, a obuhvata veliki broj važnih pitanja koja proistječu kako iz pravnih instrumenata, tako i jurisprudencije Evropskog suda za ljudska prava. Više informacija je dostupno na Internet-stranici Mreže GCJ: https://gcjnetwork.org/.