Naša struktura

Članovi i članice

Regionalni odbor

Pokrovitelji i pokroviteljke

Partnerstvo sa institucijama za obuku nosilaca i nositeljki pravosudnih funkcija

Šira saradnja

ČLANOVI I ČLANICE

Mrežu GCJ čine sudije i sutkinje u svim fazama svoje karijere iz svih šest jurisdikcija Zapadnog Balkana. Svi članovi i članice se obavezuju da će unapređivati rodnu ravnopravnost kako načinom na koji primjenjuju zakone, tako i doprinosom radnom okruženju kojim se podstiče prosperitet i žena i muškaraca.

Regionalni odbor, koji čine iskusni stručnjaci i stručnjakinje iz cijelog regiona, usaglašava strategiju, pravac djelovanja i prioritete Mreže pri čemu obezbjeđuje da se ona bavi lokalnim i regionalnim oblastima koja su interesantna, problemima i prioritetima.

Broj članova i članica našeg Regionalnog odbora i dalje se povećava. Do kraja 2022. godine činit će ga sudije i sutkinje i stručnjaci i stručnjakinje iz svih jurisdikcija koje učestvuju u Mreži.

ČLANOVI I ČLANICE REGIONALNOG ODBORA

Biljana Braithwaite

direktorica Programa za Zapadni Balkan AIRE Centra

Biljana Braithwaite vodi Program unapređenja vladavine prava na Zapadnom Balkanu AIRE Centra. Ona ima više od 20 godina iskustva u provođenju više od pedeset velikih projekata posvećenih unapređenju vladavine prava zajedno sa ključnim nacionalnim institucijama i međunarodnim agencijama, uključujući projekte rodne ravnopravnosti i druge oblike tehničke pomoći, obuku o ljudskim pravima, projekte zakonodavne reforme, dobrog upravljanja i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Biljana Braithwaite, koja je stekla diplome iz oblasti prava na Univerzitetu u Beogradu i Institutu „Raul Wallenberg“ Univerziteta u Londonu, započela je karijeru u beogradskom Centru za ljudska prava. Pokrenula je i uređuje stručni pravni bilten pod nazivom „Ljudska prava u Evropi“, koji do danas ima više od 150 izdanja. Nedavno je bila jedna od koautorki serije vodiča za sudije i sutkinje, donosioce i donositeljke odluka i praktičare i praktičarke u Jugoistočnoj Evropi o nizu tema o ljudskim pravima, uključujući vodiče o pravičnom suđenju i nezavisnosti pravosuđa, migracijama, utjecaju pandemije COVID-19 na ljudska prava, kao i o rodnoj ravnopravnosti u praksi ESLJP. Članica je Odbora AIRE Centra u SAD i organizacije International Bridges to Justice.

Kosana Beker

stručnjakinja za rodnu ravnopravnost

Kosana Beker je doktorirala na Centru za rodne studije Univerziteta u Novom Sadu o temi višestruke diskriminacije žena. Ona je višegodišnja aktivistkinja za ljudska prava i advokat, koja se naročito usredsređuje na oblast o pravima žena. Trenutno je programska direktorica organizacije za ženska prava „Femplatz“, a angažovana je i kao konsultantkinja u oblasti rodne ravnopravnosti i borbe protiv diskriminacije. Autorka je i koautorka velikog broja izvještaja, analiza i publikacija o primjeni nacionalnog i međunarodnog antidiskriminacionog zakonodavstva, pravima žena i osoba sa invaliditetom.

Sabina Đapo

Menadžerica Programa za Zapadni Balkan

Sabina upravlja Programom unapređenja vladavine prava na Zapadnom Balkanu. Pruža podršku menadžerima i menadžerkama pojedinačnih projekata u planiranju i sprovođenju projektnih aktivnosti, upravljanju resursima i obezbijeđuje koordinaciju i sinergiju svih projekata. Predvodi aktivnosti Centra vezane za praćenje i evaluaciju i osigurava komunikaciju sa donatorima. Ima više od 20 godina iskustva u upravljanju programima i projektima u međunarodnim i multinacionalnim organizacijama i ostvarila je velika dostignuća u strateškom planiranju, razvoju i sprovođenju projekata i programa, kao i u praćenju i evaluaciji kvaliteta rada. U svom se radu naročito usredsređuje na dobro upravljanje, odgovornost i transparentnost, kao i ekonomski razvoj. Tokom posljednjih pet godina se prvenstveno bavila rodnom ravnopravnošću, naročito ekonomskim osnaživanjem žena. Sabina je tokom pandemije COVID-19 sa univerzitetima širom BiH organizovala brojne sesije o pogrešnom predstavljanju žena u javnom životu, kojima je prisustvovalo više od 300 studenata i profesora. Sabina je tokom rada u britanskoj Ambasadi u Sarajevu radila na razvoju Zakletve na rodnu ravnopravnost, internom dokumentu u kojem su navedene obaveze koje ta organizacija preduzima kako bi osigurala jednaka prava žena i muškaraca.

Vanja Radević

pravna stručnjakinja

Od početka karijere Vanja Radević obavlja različite funkcije u crnogorskom pravosudnom sistemu i državnim institucijama. Nakon rada u Višem sudu Crne Gore svoje znanje o ljudskim pravima unaprijedila je obavljajući funkciju savjetnice u Kancelariji zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava. U 42. Vladi Crne Gore je vršila funkciju savjetnice premijera za spoljnu politiku. Učestvovala je u radu različitih radnih grupa Savjeta Evrope, koje su se bavile civilnim sektorom i nacionalnim institucijama za zaštitu ljudskih prava. Koautorka je velikog broja publikacija u kojima se analizira primjena propisa o ljudskim pravima u Crnoj Gori.

Ardjana Shehi Kalo

advokatica i rukovodeća partnerica u AK partneri – pravne i konsultantske usluge

Ardjana Shehi Kalo, ima više od 30 godina profesionalnog iskustva, prvenstveno kao advokatica u Albaniji. Ardjana je rukovodeća partnerica u AK partneri – pravne i konsultantske usluge. Postupala je kao advokatica, pravna konsultantkinja i edukatorica za veći broj međunarodnih organizacija (na primjer, za nevladine organizacije i razvojne agencije), kao i za strane ambasade, međunarodne konsultantske grupe, kompanije koje se nalaze na listi časopisa Fortune i akademske institucije.

Tokom niza godina Ardjana je bila predavačica i edukatorica u Školi za sudije i javne tužioce u Albaniji. Autorica je mnogih pravnih članaka koji su objavljivani u domaćim i stranim publikacijama i koautorica je tri knjige iz oblasti prava. Ardjana je nekoliko godina bila na IFLR1000 listi visoko cijenjenih advokata i bila je imenovana pravna savjetnica Ambasade Austrije u Tirani.

Tokom cijele svoje profesionalne karijere Ardjana se bavila pitanjima roda, zalagala se za prava žena, a naročito za njihovo ekonomsko osnaživanje. U tom cilju je bila i članica upravnih odbora organizacija i projekata usmjerenih na jednaka prava rodova i druga pitanja roda. Koristila je također i svoje bavljenje vizuelnim umjetnostima kao način da promoviše prava žena. Ardjanin cilj je da bude uzor ženama u Albaniji.

Ardjana je završila integrisane master studije iz oblasti prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tirani, kao i master studije iz oblasti poslovne administracije na Univerzitetu u Tirani i Univerzitetu Nebraska (SAD).

Lejla Konjić Dragović

sutkinja Suda Bosne i Hercegovine

Lejla Konjić Dragović, je tokom svoje karijere bila na različitim funkcijama u okviru pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine. Od 2010. je sutkinja i postupala je u svim vrstama krivičnih predmeta, uključujući one koji se odnose na povrede ljudskih prava. Edukatorica je u Centru za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine i certifikovana je edukatorica Savjeta Evrope.

Bila je članica raznih radnih grupa o različitim temama koje su u vezi sa rodno zasnovanim nasiljem, uključujući porodično nasilje, krivično djelo silovanje, i korištenje prava na podnošenje imovinskopravnog zahtjeva, itd. Autorica je i koautorica nekoliko publikacija koje se odnose, između ostalog, na krivična djela silovanje i nasilje u porodici u pravosudnom sistemu. Takođe je pisala o sudskoj praksi u Bosni i Hercegovini.

Lejla je diplomirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i završila master iz oblasti Evropskih studija na Univerzitetu u Bolonji. Tema njene master teze bila je “Uživanje prava na pravično suđenje prema članu 6 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”. Lejla je položila pravosudni ispit u novembru 2006.

Marina Naumovska

pravna stručnjakinja

Marina Naumovska, je više od 20 godina radila na programima pravosudne reforme, kako na međunarodnom, tako i na domaćem nivou. Vodila je međuresornu grupu za reformu pravosuđa i javne uprave u Sjevernoj Makedoniji, i bila je pomoćnica (zamjenica) ministra pravde.

Radila je kao menadžerica projekta, pravosudna ekspertkinja, i edukatorica u programima za unapređivanje kapaciteta u oblasti ljudskih prava koji su bili dio međunarodnih inicijativa. Veliki dio njenog angažmana u oblasti pravosudnih obuka je bio pod okriljem EU i Savjeta Evrope. Radila je s institucijama na Zapadnom Balkanu, Kavkazu, u Letoniji, Portugalu, Turskoj, i Ukrajini. Također je radila sa Svjetskom bankom, OEBS i drugim međunarodnim institucijama.

Marina je autorica i koautorica mnogih publikacija, priručnika i vodiča o različitim pitanjima koja se tiču ljudskih prava i vladavine prava, i održala je više od 50 obuka za sudije i sutkinje. Među njenim najskorijim projektima su uporedne studije o ujednačenoj primjeni sudske prakse, o najboljim praksama u sistemima za obuku u pravosuđu, i o vrednovanju rada sudija na osnovu standarda Savjeta Evrope i prakse Evropskog suda za ljudska prava. Marina je diplomirala na Pravnom fakultetu Univerziteta sveti Kiril i Metodije u Skoplju.

Mirjana Popović

sutkinja Apelacionog suda Crne Gore

Mirjana Popović, je sutkinja Apelacionog suda Crne Gore i predsjednica Udruženja žena sudija Crne Gore (UŽSCG). Mirjana je svoju pravničku karijeru započela kao advokat, a potom je bila sutkinja Osnovnog i Višeg suda u Podgorici. U sudnici je radila više od 25 godina. Od 2017. godine je članica Konsultativnog vijeća evropskih sudija (Consultative Council of European Judges) Savjeta Evrope ispred Crne Gore. (CCJE je nezavisno tijelo Savjeta Evrope koje se sastoji isključivo od sudija iz različitih zemalja.) Od 2018. Mirjana vrši funkciju specijalne izvjestiteljke za rodnu ravnopravnost u CCJE.

Njene dužnosti kao specijalne izvjestiteljke za rodnu ravnopravnost CCJE, kao i dužnosti vezane za obavljanje sudijske funkcije, inspirisale su Mirjanu da unaprijedi svoja znanja o značaju rodne ravnopravnosti u pravosuđu, što je pitanje koje je od ključnog značaja za transparentnost, pravičnost i odgovornost pravosuđa. Kako bi unaprijedila pitanja rodne ravnopravnosti i integriteta u pravosuđu i podigla svijest o rodnoj ravnopravnosti uopšte, Mirjana je u februaru 2023. inicirala osnivanje prvog Udruženja žena sudija Crne Gore.

Mirjana je diplomirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Podgorici i položila je crnogorski pravosudni ispit.

Brankica Janković

povjerenica za ravnopravnost

Brankica Janković, obavlja funkciju povjerenice za ravnopravnost Republike Srbije od kad ju je Narodna skupština 2015. i 2020. birala na tu funkciju. Od 2012. do 2014. je bila državna sekretarka u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalne politike. Prije toga je bila direktorica Gerontološkog centra Beograd.

Brankica je članica Gerontološkog društva Srbije posljednjih 15 godina. Na ovaj način se uključila u zaštitu ljudskih prava najstarijih građana. Takođe je bila i volonterka Crvenog krsta Srbije i počasna članica Bel Hospice kluba za palijativno zbrinjavanje. Članica je različitih profesionalnih i stručnih udruženja u oblasti socijalne zaštite.

Brankica je bila uključena u izradu brojnih nacionalnih strateških i pravnih dokumenata i objavila je veliki broj stručnih radova i publikacija na temu prava najstarijih građana i žena, i posebno borbe protiv rodno zasnovanog nasilja. Brankica je za svoj rad dobila više nagrada, uključujući nagradu “Doprinos godine Evropi” 2018. i nagradu OEBS “Ličnost godine” 2017.

Brankica je diplomirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, završila master studije na Pravnom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, i student je doktorskih studija na Fakultetu bezbijednosti u Beogradu.

Mreža uživa podršku Odbora pokrovitelja i pokroviteljki koji čine istaknuti pravnici i pravnice, uključujući sudije i sutkinje Evropskog suda za ljudska prava. Pokrovitelji i pokroviteljke sagledavaju i daju savjete sa stanovišta međunarodnog prava, pružaju podršku i daju uvid u oblasti za koje su stručni, te prenose svoje znanje i iskustva. Odborom pokrovitelja i pokroviteljki, koji su svjesni činjenice da djelotvorno ostvarivanje rodne ravnopravnosti zahtijeva posvećenost tom cilju kako žena, tako i muškaraca, predsjedava bivši predsjednik Evropskog suda za ljudska prava Robert Spano. Nadamo se da će njegova funkcija predsjednika Odbora inspirisati kako sudije, tako i sutkinje širom regiona da se uključe u rad Mreže i da preduzmu korake kako bismo suzbili rodnu neravnopravnost.

NAŠI POKROVITELJI I POKROVITELJKE

Robert Spano

predsjednik Odbora pokrovitelja i pokroviteljki i bivši predsjednik Evropskog suda za ljudska prava

Robert Spano, bivši predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, 2013. godine izabran je za sudiju tog suda u ime Islanda. Imenovan je za predsjednika odjeljenja ESLJP u maju 2017, za potpredsjednika ESLJP u maju 2019, a na funkciji predsjednika ESLJP je bio od maja 2020. do 31. oktobra 2022. godine. Prije toga, od 2009. do 2010. i 2013. godine, vršio je funkciju parlamentarnog ombudsmana Islanda. Godine 2006. je izabran za profesora Pravnog fakulteta Univerziteta u Islandu, a funkciju dekana tog fakulteta obavljao je od 2010. do 2013. godine. Predsjedavao je Stalnim odborom stručnjaka i stručnjakinja za krivično pravo islandskog Ministarstva pravde od 2003. do 2009. i od 2011. do 2013. godine. Također je bio delegat Islanda pri Evropskom komitetu za probleme kriminala i nezavisni stručnjak Komiteta Lanzarote Savjeta Evrope. Sudija Spano je stekao diplome Univerziteta u Islandu i Univerziteta u Oksfordu.

Síofra O’Leary

predsjednica Evropskog suda za ljudska prava

Síofra O’Leary je prva žena koja je imenovana na funkciju predsjednice Evropskog suda za ljudska prava. Za sutkinju tog suda, u ime Irske, izabrana je 2015. godine. U januaru 2020. je imenovana na funkciju predsjednice Petog odjeljenja, a funkciju potpredsjednice ESLJP je vršila od januara do oktobra 2022. godine. Prije nego što se pridružila Evropskom sudu za ljudska prava, sutkinja O’Leary je nepune dvije decenije radila u Sudu pravde Evropske unije, gdje je obavljala sudske i administrativne funkcije. Od 2003. godine je gostujuća profesorka na Koledžu Evrope u Brižu. Bila je članica Odbora urednika i urednica stručnog časopisa Common Market Law Review, a trenutno je članica njegovog Savjetodavnog odbora i Odbora irskog Centra za evropsko pravo, kao i Društva pravnih stručnjaka i stručnjakinja. Godine 2016. je izabrana za počasnu članicu Počasnog društva najstarijeg pravnog fakulteta u Irskoj King’s Inns.

Sutkinja O’Leary, koja je diplomirala pravo na Univerzitetskom koledžu u Dablinu, a titulu doktora nauka stekla na Institutu Evropskog univerziteta, ranije je bila pomoćnica direktora Centra za evropske pravne studije Univerziteta u Kembridžu, profesorica na Koledžu Emanuel, gostujuća profesorica Pravnog fakulteta Univerzitetskog koledža u Dablinu, profesorica na postdoktorskim studijama Univerziteta u Kadizu u Španiji i saradnica Instituta za istraživanje javnih politika u Londonu. Objavila je veliki broj radova u akademskim časopisima i pravnih monografija o zaštiti osnovnih prava zajemčenih pravom EU i EKLJP, o radnom pravu EU, slobodnom kretanju ljudi i usluga, te državljanstvu EU uopšte.

Ivana Jelić

sutkinja Evropskog suda za ljudska prava

U julu 2018. godine Ivana Jelić je izabrana za sutkinju Evropskog suda za ljudska prava u ime Crne Gore. Od 2015. godine je članica Odbora za pravne nauke Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Od 2018. godine je članica Senata Advokatske komore Crne Gore. Prije nego što je postala sutkinja Evropskog suda za ljudska prava, radila je kao vanredna profesorica na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bila je i potpredsjednica i članica Komiteta UN za ljudska prava (2015-2018). Također je, kao nezavisna stručnjakinja, učestvovala u radu različitih tijela Savjeta Evrope (2007-2018), a, između ostalog, bila je izvjestiteljka o rodnoj ravnopravnosti i druga potpredsjednica Savjetodavnog odbora za Okvirnu konvenciju o zaštiti nacionalnih manjina (2012-2016). Studirala je pravo na pravnim fakultetima Univerziteta Crne Gore, Univerziteta u Beogradu i Univerziteta Berkli, a studije na Pravnom fakultetu Univerziteta Kolumbija u Njujorku je završila kao stipendistkinja programa Junior Faculty Development. Zvanje mastera pravnih nauka stekla je 2004. godine, a zvanje doktora pravnih nauka 2007. godine, kada je doktorirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

Paralelno sa radom na Univerzitetu i u Sudu, sutkinja Jelić je bila i ugledna gostujuća profesorica, stipendistkinja programa Merkator na Slobodnom univerzitetu u Berlinu (2016-2017), a od 2019. godine je i gostujuća profesorica na Institutu Evropa Univerziteta u Sarlandu. Članica je Savjetodavnog odbora izraelskog „Pravnog časopisa“ i savjetodavna urednica Balkanskog godišnjaka evropskog i međunarodnog prava. Objavila je niz radova u stručnim časopisima i monografije o međunarodnoj zaštiti osnovnih prava u skladu sa EKLJP i PGP, vladavini prava, rodnoj ravnopravnosti i pravima nacionalnih manjina.

Mirjana Lazarova Trajkovska

sutkinja Vrhovnog suda Republike Sjeverne Makedonije

Mirjana Lazarova-Trajkovska je u martu 2020. godine izabrana za sutkinju Vrhovnog suda Republike Sjeverne Makedonije. Bila je sutkinja Evropskog suda za ljudska prava od februara 2008. do februara 2017. godine. Od novembra 2015. do februara 2017. godine je bila predsjednica Prvog odjeljenja Evropskog suda za ljudska prava. Od 2003. do 2008. godine je bila sutkinja Ustavnog suda Republike Makedonije. Od 2001. do 2003. godine je rukovodila Odjeljenjima za ljudska prava Ministarstva vanjskih poslova, a od 2002. do 2003. godine je bila predsjednica Državne izborne komisije u Republici Sjevernoj Makedoniji. U maju 2018. godine je bila gostujuća profesorka ljudskih prava na Univerzitetu Renmin u Pekingu. Godine 2017. je bila gostujuća profesorka na Pravnom fakultetu Univerziteta u Birmingamu u Ujedinjenom Kraljevstvu, kao i na Pravnom fakultetu Katoličkog univerziteta u Lilu u Francuskoj.

Bila je članica Evropske komisije za demokratiju putem prava (Venecijanske komisije). Također je bila potpredsjednica Savjeta za demokratske izbore, članica Upravnog komiteta za ljudska prava pri Savjetu Evrope, kao i članica Radne grupe Komiteta stručnjaka za državljanstvo (CJ-NA-GT) koja je bila zadužena za izradu Konvencije Savjeta Evrope o izbjegavanju apatridije u vezi sa državnom sukcesijom.

Ledi Bianku

sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Ledi Bianku obavlja funkciju međunarodnog sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Od 2018. godine je vanredni profesor Univerziteta u Strazburu. Bio je sudija Evropskog suda za ljudska prava u ime Albanije od 2008. do 2019. godine. Prethodno je, od 2006. do 2008. godine, bio član Evropske komisije za demokratiju putem prava (Venecijanske komisije). Također je predsjedavao Nacionalnim audio-vizuelnim organom Albanije od 2006. do 2007. godine. Predavao je međunarodno javno pravo, pravo EU i pravo ljudskih prava na Pravnom fakultetu u Tirani i albanskoj Školi za sudije i sutkinje od 1993. do 2007. godine. Bio je i pravni savjetnik različitih nacionalnih i međunarodnih tijela, a trenutno je član Etičkog komiteta Fondacije „Princ Albert II“. Sudija Bianku je diplomac Univerziteta u Tirani i Fakulteta Evrope u Brižu.

PARTNERSTVO SA INSTITUCIJAMA ZA OBUKU NOSILACA I NOSITELJKI PRAVOSUDNIH FUNKCIJA

Radi osmišljavanja, ostvarivanja i provođenja svih aktivnosti Mreže, blisko sarađujemo sa institucijama za obuku nosilaca i nositeljki pravosudnih funkcija u cijelom regionu.

U julu 2002. godine potpisali smo Memorandum o saradnji sa svim centrima i akademijama za obuku nosilaca i nositeljki pravosudnih funkcija u regionu, čime smo zvanično obilježili početak naše saradnje na uspostavljanju Mreže GCJ.

Potpisivanjem tih bilateralnih sporazuma AIRE Centar je uspostavio saradnju sa centrima i akademijama za obuku nosilaca i nositeljki pravosudnih funkcija u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, čime su postavljeni temelji za buduće aktivnosti Mreže.

Albanska Škola za sudije

Nakon potpisivanja Memoranduma o saradnji profesor albanske Škole za sudije Sokol Berberi izjavio je sljedeće:

“Cilj seminara i obuka o rodnoj ravnopravnosti u albanskoj Školi za sudije jeste da ureže u svijest sudija i sutkinja da djelotvornost zakonodavstva o rodnoj ravnopravnosti u velikoj mjeri zavisi od njegove primjene i tumačenja, budući da se sudije i sutkinje nalaze na strateškom položaju da utvrđuju tu djelotvornost valjanim korišćenjem tog zakonodavstva u svojim presudama, a naročito da promovišu i unapređuju prava žena. Inicijativa Mreža sudija i sutkinja posvećenih jačanju rodne ravnopravnosti predstavlja dodatni doprinos pozitivnoj vrijednosti koju su regionalne pravosudne akademije i škole ostvarile tokom višegodišnje saradnje sa AIRE Centrom. AIRE Centar je jedan od najdužih partnera Škole za sudije, još od 1999. godine, kada je obuka za sudije i sutkinje i tužioce i tužiteljice organizovana, također, zajedno sa Savjetom Evrope. Ovim memorandumom o saradnji, kojim jačamo naše partnerstvo, potvrđujemo i našu spremnost da zajedno nastavimo da radimo na provođenju zajedničkih ciljeva profesionalne obuke, budući da je obuka nosilaca i nositeljki pravosudnih funkcija, zaista, veoma važan faktor u borbi protiv neravnopravnosti i nepravde.”

Centar za edukaciju sudija i tužilaca Federacije Bosne i Hercegovine

Direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca Federacije Bosne i Hercegovine Arben Murtezić nakon potpisivanja Memoranduma o saradnji izjavio je sljedeće:

“Današnji dan je važan zbog više razloga, prije svega, radi se o jačanju regionalne saradnje čiji značaj ne treba posebno obrazlagati. Dalje, tema Memoranduma, rodna ravnopravnost, jedna je od ključnih u svakom demokratskom društvu i u vezi s tim ne treba štedjeti napore. Zadovoljni smo što upravo AIRE Centar podržava i moderira te aktivnosti s obzirom na dosadašnja izuzetno velika i pozitivna iskustva koja svi mi u regionu imamo sarađujući sa ovom organizacijom poznatom u svijetu.”

Centar za edukaciju sudija i javnih tužilaca Republike Srpske

Direktor Centra za edukaciju sudija i javnih tužilaca Republike Srpske Tomislav Čavić nakon potpisivanja Memoranduma o saradnji izjavio je sljedeće:

“Kontinuirano radimo na razvoju svijesti kod nosilaca i nositeljki pravosudnih funkcija o potrebama edukacije i obuke. Vjerujem da smo za ovih 20 godina postigli taj cilj. Sudije i sutkinje i tužioci i tužiteljke prepoznaju važnost stalnog rada, informisanja i treninga. Velika stvar je da su danas sa nama predstavnici pravosudnih akademija i institucija iz cijelog regiona, ali i iz cijele Evrope, što je još jedna potvrda našeg rada. Današnjom uspostavom Mreže sudija i sutkinja posvećenih jačanju rodne ravnopravnosti osigurat ćemo kvalitetnu edukaciju nosilaca i nositeljki pravosudnih funkcija radi jačanja svijesti o rodnoj ravnopravnosti i suzbijanja rodnih stereotipa i predrasuda kao uzroka diskriminacije prema ženama. Kontinuiranom edukacijom nosilaca i nositeljki pravosudnih funkcija spriječit će se opasnost da rodni stereotipi i predrasude utječu na nepristrasnost pri donošenju sudske odluke. Konačno, sudovi imaju obavezu da na djelotvoran način štite ostvarivanje prava i sloboda u vezi sa rodnom ravnopravnošću, zajamčenih međunarodnim konvencijama i relevantnim međunarodnim instrumentima.”

Akademija pravde Kosova

Direktor Akademije pravde Kosova Enver Fejzullahu izjavio je sljedeće nakon potpisivanja Memoranduma o saradnji:

“Akademiji pravde Kosova je drago što je dio napora usmjerenih na uspostavljanje Mreže sudija i sutkinja posvećenih jačanju rodne ravnopravnosti (Mreža GCJ), što će se ostvariti danas potpisivanjem Memoranduma o saradnji pravosudnih akademija i centara za obuku nosilaca i nositeljki pravosudnih funkcija u regionu. Shvatajući značaj obuke u oblasti rodne ravnopravnosti, Akademija pravde Kosova od 2017. godine redovno provodi obuku o rodnoj ravnopravnosti i zabrani diskriminacije za sudije i sutkinje, tužioce i tužiteljke, druge pravne stručnjake i stručnjakinje u pravosuđu i izvan njega. Tom obukom obuhvaćeno je i materijalno i procesno pravo kojim se uređuju pitanja imovine, zapošljavanja, nasljeđivanja i upravljanja.”

Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu Crne Gore

Ljiljana Lakić, predsjednica Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu Crne Gore, nakon potpisivanja Memoranduma o saradnji izjavila je sljedeće:

“Kada je u pitanju tema rodne ravnopravnosti, Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, kao nacionalna institucija za obuku u pravosuđu, odavno je prepoznao značaj kontinuiranog provođenja i unapređenja znanja u toj oblasti putem programa za kontinuiranu obuku sudija i sutkinja i državnih tužilaca i tužiteljki i putem inicijalne obuke kandidata za sudije i sutkinje i kandidata za državne tužioce i tužiteljke. Moram naglasiti da je AIRE Centar jedan od naših prvih i najznačajnijih partnera. Saradnja je započela još 2000. godine i ostvaruje se putem aktivnosti koje se odnose na unapređenje znanja i vještina u primjeni Evropske konvencije o ljudskim pravima i prakse Evropskog suda za ljudska prava kada su u pitanju sve oblasti značajne za rad pravosuđa.”

Akademija za sudije i javne tužioce Republike Sjeverne Makedonije

Direktorica Akademije za sudije i javne tužioce Republike Sjeverne Makedonije Natasha Gaber-Damjanovska nakon potpisivanja Memoranduma o saradnji izjavila je sljedeće:

“Ustavom Republike Sjeverne Makedonije je zajemčena rodna ravnopravnost kao građansko i političko pravo. Akademija smatra da jednaka prava žena i muškaraca imaju ključni značaj za ukupni razvoj i napredak društva, te je rodna ravnopravnost obuhvaćena njenim programima početne i stalne obuke. Dalje unapređenje tih prava podrazumijeva veću svijest o rodnoj ravnopravnosti i smanjenje rodno zasnovanih krivičnih djela. Stoga se Akademija, u saradnji sa svojim međunarodnim partnerima, uključujući AIRE Centar, zalaže da se stručna zajednica, naročito pravosuđe, usredsređuje na te evropske vrijednosti.”

Pravosudna akademija Republike Srbije

Direktor Pravosudne akademije Republike Srbije Nenad Vujić nakon potpisivanja Memoranduma o saradnji izjavio je sljedeće:

“Jedan od programskih prioriteta Pravosudne akademije Republike Srbije su obuke o temi rodne ravnopravnosti. Ovaj kurikulum realizuje se kako u okviru programa početne obuke za buduće sudije i sutkinje i tužioce i tužiteljke, tako i u okviru programa kontinuirane obuke sudija i sutkinja i tužilaca i tužiteljki. Regionalna saradnja, uz podršku AIRE Centra, koji je dugogodišnji partner institucijama za obuku nosilaca i nositeljki pravosudnih funkcija iz regiona, dodatno će unaprediti obuke u oblasti rodne ravnopravnosti, ali i poboljšati sudsku i tužilačku praksu u vezi sa ovim važnim pitanjem.”

ŠIRA SARADNJA

Sarađujemo i sa drugim akterima, uključujući pripadnike i pripadnice policije, tužioce i tužiteljke, socijalne radnike i radnice i predstavnike i predstavnice medija koji izvještavaju o pitanjima u vezi sa rodnom ravnopravnošću, kriminalom i nasiljem, koji pohađaju obuke i aktivnosti usmjerene na jačanje kapaciteta i koji učestvuju u izlaganjima, raspravama, tematskim sastancima i konsultacijama.

Kvalitetu našeg rada doprinosi i šira regionalna skupina stručnjaka i stručnjakinja, savjetnika i savjetnica, konsultanata i konsultantkinja i javnih službenika i službenica koji prema potrebi sa nama dijele svoje znanje, ekspertizu i iskustva na osnovu kojih osmišljavamo aktivnosti Mreže.

Share This