Uslijed rastuće zabrinutosti javnosti zbog rodno zasnovanog nasilja, transparentnost pravosuđa o nastojanjima da efikasno procesuira i kažnjava počinitelje važnija je nego ikada prije. U okviru regionalne konferencije institucija za edukaciju u pravosuđu “Nezavisnost i nepristrasnost”, koju su u Sarajevu organizovali centri za obuku sudija i tužitelja Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, članovi Mreže sudija i sutkinja posvećenih jačanju rodne ravnopravnosti (Mreže), Amela Mahić Samardžić, Lejla Konjić Dragović, Sandra Budiša i Boris Cvitanović, ukazali su na važnost nezavisnog i nepristrasnog pravosuđa u procesuiranju slučajeva rodno zasnovanog nasilja.

Amela Mahić Samardžić, sutkinja Vrhovnog suda FBiH i moderatorica panela na temu “Pitanje nezavisnog i nepristrasnog postupanja pravosuđa u predmetima rodno zasnovanog nasilja”, istakla je kompleksnost ovih krivičnih djela, naglašavajući nužnost analize različitih dimenzija rodnih odlika ovih zločina, te načina na koji se ovi zločini manifestuju u društvu, od uznemiravanja do psihičkog i fizičkog nasilja, s femicidom kao njegovim najekstremnijim oblikom.

“Nesporno je da rodno zasnovano nasilje predstavlja kršenje ljudskih prava i ima obilježje diskriminacije, pa je stoga vrlo važna uloga pravosudnog sistema, odnosno sudija i tužilaca, da vrlo jasno iskažu svoj stav da ovaj problem shvataju ozbiljno, te da kroz svoje odluke, bilo tužilačke ili sudijske, pokažu da imaju znanje i kapacitet u borbi protiv bilo kakvog nasilja i da će svako neželjeno ponašanje biti adekvatno sankcionisano”, kazala je sutkinja Mahić Samardžić.

Bosna i Hercegovina (BiH) posjeduje opsežan pravni okvir za suočavanje s rodno zasnovanim nasiljem. Međutim, sutkinja Samardžić podsjetila je da je BiH također potpisnica međunarodnih konvencija koje osiguravaju potrebne alate za učinkovitu borbu protiv ovih krivičnih djela. Boris Cvitanović, sudija Općinskog suda u Travniku, ukazao je da je i dalje potrebno raditi na usklađivanju domaćeg zakonodavstva s međunarodnim standardima, te je izrazio zabrinutost u vezi sa napretkom postignutim tokom godina.

“Analizirajući usklađenost zakonodavstva u BiH sa Konvencijom Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulskom konvencijom) kao prvog pravno obvezujućeg međunarodnog instrumenta u borbi protiv nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, utvrdio sam kako naše krivično zakonodavstvo u velikom dijelu nije usklađeno sa samom Konvencijom iako je prošlo gotovo 10 godina od kako je BiH ratificirala ovu Konvenciju”, kazao je sudija Cvitanović.

“Postavlja se pitanje: Hoćemo li i dalje biti nijemi promatrači ovog vala nasilja nad ženama koje nam se pred očima odvija? Ovog nasilja, koje je u BiH, postalo trend? Koliko još slučajeva femicida, koliko još slučajeva nasilja nad ženama se mora desiti, odnosno čija još supruga, majka ili sestra mora stradati da bismo konačno nešto poduzeli, da bismo u potpunosti implementirali Konvenciju u našem zakonodavstvu?”, pojasnio je sudija Cvitanović.

Ovaj stav podržala je i Sandra Budiša, sutkinja Okružnog privrednog suda u Banja Luci.

“U pogledu zakonodavnog okvira u Bosni i Hercegovini, kada se radi o predmetima rodno zasnovanog nasilje, potrebno je isti unaprijediti u smislu preduzimanja daljih mjera radi usklađivanja krivičnog zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine sa Istanbulskom konvencijom, a posebno imajući u vidu da je Republika Srpska uskladila zakonodavstvo sa Istanbulskom konvencijom”, kazala je sutkinja Budiša.

Lejla Konjić Dragović, sutkinja Suda Bosne i Hercegovine, govorila je o najekstremnijem obliku rodno zasnovanog nasilja — femicidu. Sutkinja Konjić Dragović ukazala je na postojanje duboko ukorijenjenih kulturnih i socioloških predrasuda u bh. društvu. Femicid, objasnila je, predstavlja vid nasilja nad ženama zbog njihova spola, i povezan je s društveno nametnutim rodnim ulogama, nejednakostima i stereotipima. “Kada govorimo o femicidu, evidentno je postojanje kulturoloških i socioloških predrasuda koje su duboko ukorijenjene u bh. društvu kao i nedovoljno razumijevanje femicida od strane policije, pravosuđa, medija, pa i samih građana”, objasnila je sutkinja Konjić Dragović.

“Krucijalnu ulogu u poboljšanju odgovora pravosudnog sistema u predmetima rodno zasnovanog nasilja ima nezavisno i nepristrasno postupanje pravosuđa. Pored toga, potrebno je istovremeno raditi kako na prevenciji femicida, tako i na edukaciji i samih građana/ki, koji mogu prijaviti nasilje kojem svjedoče, službenika/ica, kojima se svjedoci ili žrtve obrate tim povodom, kao i nosilaca pravosudnih funkcija. Posebno je bitno rodna osviještenost sudija i tužilaca, te postupanje istih bez predrasuda prema ženama i bez postojanja rodnih stereotipa”, objasnila je sutkinja Konjić Dragović.

“Upravo zbog toga, senzibiliziranje i stalno educiranje društva u cjelini, a posebno nosilaca pravosudnih funkcija, u oblasti rodne ravnopravnosti i rodno zasnovanog nasilja može doprinijeti učinkovitom sprječavanju svake vrste nasilja bilo fizičkog, psihičkog, seksualnog, ekonomskog ili socijalnog”, kazala je sutkinja Mahić Samardžić.

Mreže sudija i sutkinja posvećenih jačanju rodne ravnopravnosti, koju je osnovao Programa Zapadnog Balkana AIRE centra, pruža jedinstvenu platformu sudijama širom regiona da unaprijede svoje znanje, razmijene iskustva u cilju unapređivanja procesuiranja slučajeva rodno zasnovane diskriminacije i nasilja, i zajednički se zalažu za pravičan i senzibiliziran tretman žrtava.

“Veoma je bitno i upoznati nosioce pravosudnih funkcija sa aktivnostima Mreže sudija i sutkinja posvećenih jačanju rodne ravnopravnosti u zemljama Zapadnog Balkan, koja je jedina mreža ovog tipa ne samo u regionu, već i Evropi”, kazala je sutkinja Budiša.

“Velika mi je čast biti ove Mreže, a isto tako sam siguran da se sve zemlje Zapadnog Balkana susreću sa istim poteškoćama i preprekama pa se izvodi zaključak kako jedino zajedničkim i kontinuiranim podizanjem svijesti možemo napraviti pozitivne promjene u oblasti rodno zasnovanog nasilja”, kazao je sudija Cvitanović.

“Ova Mreža ima impresivnu ulogu u jačanju nezavisnog i nepristrasnog postupanja nosilaca pravosudnih funkcija u predmetima rodno zasnovanog nasilja. Putem navedene Mreže nosioci pravosudnih funkcija u zemljama Zapadnog Balkana imaju mogućnost unapređenja svog znanja i razmjene iskustava, sve u cilju adekvatnog postupanja u predmetima rodno zasnovanog nasilja”, kazala je sutkinja Konjić Dragović.