Rodno zasnovano nasilje je široko rasprostranjeno kako u javnom, tako i u privatnom prostoru, duboko je ukorijenjeno u društvu, a održava se zahvaljujući neravnomjernoj raspodjeli moći. Razgovarali smo sa tri sudije i sutkinje iz Bosne i Hercegovine o tome kako oni vide ulogu pravosuđa u rješavanju tih problema.

„Rodno zasnovano nasilje je, prije svega, kršenje ljudskih prava, čija je prvenstvena karakteristika diskriminacija. Ono obuhvata bilo koji oblik nasilja prema pojedincu koje se zasniva isključivo na njenom i njegovom rodu, podrazumijeva korišćenje fizičke ili psihičke sile i dovodi do fizičkog, psihološkog, seksualnog i društvenog nasilja. Rodno zasnovano nasilje je rasprostranjeno i u javnom i u privatnom prostoru u zabrinjavajućoj mjeri, duboko je utkano u sve sfere društva i ono se održava zahvaljujući neravnomjernoj raspodjeli moći‟, rekla je Amela Mahić-Samardžić, sutkinja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.

Sutkinja Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci Sandra Budiša ističe značaj unapređivanja zaštite koju pruža krivičnopravni sistem za poboljšanje položaja i zaštite prava žena od rodno zasnovanog nasilja.

„Kada se izriču krivičnopravne sankcije, akcenat treba da se stavi ne samo na generalnu prevenciju već i na odvraćanje od vršenja tih krivičnih djela, koja postaju sve češća u našem regionu. Uz to, ključni značaj imaju podizanje svijesti među žrtvama i razvijanje mehanizama za pružanje podrške kako bi im se pomoglo tokom krivičnog postupka. Takvi usaglašeni napori će doprinijeti boljoj zaštiti žrtava i ohrabriće ih da prijavljuju ta krivična djela, budući da značajan broj tih djela ostaje neprijavljen. Ukoliko se ne budemo bavili tim problemima, to bi moglo da dovede do eskalacije opasnijih krivičnih djela koja uključuju rodno zasnovano nasilje‟, rekla je Sandra Budiša, sutkinja Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci.

Komentarišući izazove u pogledu pristupa pravdi za žrtve, Dragan Vukajlović, sudija Osnovnog suda u Sarajevu, podvukao je značaj dosljedne primjene zakona koji se odnose na rodno zasnovano nasilje.

„To podrazumijeva da sve prijave moraju da se razmotre ozbiljno, da se efikasno procesuiraju i da se izvršiocima mora izreći odgovarajuća kazna. Osnaživanje žrtava je drugi ključni aspekt borbe protiv tog oblika nasilja. Sistem mora da pruži žrtvama sveobuhvatnu podršku i zaštitu. To uključuje organizovanje bezbjednih i lako pristupačnih skloništa, pružanje pravne pomoći i psihološke, te finansijske podrške‟, rekao je Dragan Vukajlović, sudija Osnovnog suda u Sarajevu.

Cilj Drugog pravosudnog foruma o rodnoj ravnopravnosti i Zapadnom Balkanu, koji organizuje AIRE Centar uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, jeste da se razmotre načini na koje pravosuđe može da tretira različite vrste rodne neravnopravnosti na Zapadnom Balkanu. Taj značajni događaj će okupiti ključne pravosudne aktere iz regiona i šire, uključujući predstavnike i predstavnice Evropskog suda za ljudska prava, važnih regionalnih pravosudnih i drugih državnih institucija, akademske zajednice, kao i nevladinih organizacija.