Srbija, kao i veliki broj država Zapadnog Balkana, suočava se sa značajnim izazovima kad je u pitanju borba protiv rodno zasnovanog nasilja i diskriminacije. Veliki broj studija ukazuju na to da je nasilje prema ženama široko rasprostranjeno zbog čega je Srbija, da bi se usaglasila s međunarodnim standardima, usvojila nove zakone i izmijenila postojeće. Međutim, osnovna prepreka je u tome što se ti zakoni ne primjenjuju djelotvorno u pravosudnom sistemu i van njega. Pored toga, često se vidi da su rodni stereotipi i predrasude, koji su utkani u društvo u cjelini, jedan od osnovnih uzroka nasilja i diskriminacije uz probleme koji proističu iz (ne)djelotvornog kažnjavanja i prevencije tih djela. Da bismo razjasnili te probleme, razgovarali smo s Kosanom Beker, stručnjakinjom za rod i programskom direktorkom organizacije „FemPlatz“, i Nebojšom Đuričićem, sudijom Višeg suda u Beogradu.

„Suština je u tome da stereotipi i predrasude postoje, u manjoj ili većoj mjeri, u cijelom društvu i da su prisutni i u pravosuđu. Kada je u pitanju nasilje prema ženama, to se ogleda u veoma malom broju osuđujućih presuda za ta djela i u tome što se čak i u slučajevima osuđujućih presuda izriču veoma blage sankcije, koje, uglavnom, predstavljaju zakonski minimum. Slična je situacija kada su u pitanju osuđujuće presude za femicid, koji predstavlja najekstremniji oblik nasilja prema ženama. Veoma često femicid se kvalifikuje kao takozvano obično ubistvo, što kao rezultat ima blažu kaznu. Mislim da razlog za to jeste činjenica da mnogi tužioci, kao i sudije ne razumiju rodno zasnovanu prirodu tih ubistava, što bi ih kvalifikovalo kao teška ubistva‟, rekla je Kosana Beker, programska direktorka organizacije „FemPlatz“ i članica Regionalnog odbora Mreže sudija i sutkinja posvećenih jačanju rodne ravnopravnosti.

Direktorka Beker je istakla da ključnu ulogu ima sveobuhvatno obrazovanje u borbi protiv rodnih stereotipa i predrasuda, koje može otvoriti put za pravičnije sudske postupke i odluke.

„Potrebno nam je obrazovanje, obrazovanje i još obrazovanja. Veoma je teško boriti se protiv rodnih stereotipa i predrasuda u društvu uopšte, to su stvari s kojima rastemo, koje učimo od najranijeg uzrasta i koje su dio nas, te koje se rijetko dovode u pitanje. Stoga, moramo vrijedno da radimo, svi zajedno, da obezbijedimo da oni koji rade u pravosuđu prepoznaju rodne stereotipe i predrasude koje imaju‟, dodala je direktorka Beker.

Kosana Beker je, dalje, istakla značaj osnaživanja žena, naročito onih iz marginalizovanih grupa.

„Treba da ih slušamo, da probamo da razumijemo sa kakvim problemima se one suočavaju, uzimajući u obzir da je nekada veoma teško staviti se ‘u tuđe cipele’, odnosno razumjeti s kakvim se problemima susreću svakodnevno. U svakom slučaju, važno je da svi znaju da diskriminacija nije samo neprihvatljiva već i da je zabranjena, te da obezbijedimo društvo u kom će svako ko prekrši odredbe o zabrani diskriminaciji snositi posljedice‟, objasnila je direktorka Beker.

Nebojša Đuričić, sudija Višeg suda u Beogradu i član Mreže sudija i sutkinja posvećenih jačanju rodne ravnopravnosti, istakao je da je pravni okvir u Srbiji solidan, ali je ukazao na značaj razumijevanja koncepta diskriminacije i izbjegavanja relativizacije nasilja prema ženama.

„Uspješna primjena zakona se može postići samo ako se onima koji su preživjeli nasilje obezbijede puna pomoć, podrška i osnaživanje. S tim ciljem ključni značaj ima razvijanje odgovarajućih psiho-socijalnih mehanizama podrške za žrtve. To može uključivati jačanje kapaciteta centara za socijalni rad, ili podsticanje bolje saradnje sa specijalizovanim nevladinim organizacijama koje su osposobljene da pružaju tu vrstu podrške. Uz to, ne smije se zanemariti ekonomsko osnaživanje žrtava, jer kada žrtve ekonomski zavise od izvršioca, to ih može odvratiti od svjedočenja u sudskim postupcima. Može biti izazovno kada žrtve odbijaju da svjedoče, a zbog nedostatka drugih materijalnih dokaza, to može dovesti do neuspješnog okončanja krivičnog postupka‟, rekao je sudija Đuričić.

U vezi sa položajem koji u sudskom postupku imaju oni koji su preživjeli nasilje, sudija Đuričić je ukazao na to da su u sudovima i tužilaštvima uspostavljene službe za pružanje pomoći i podrške.

„Žrtve mogu da svjedoče putem videolinka uz odgovarajuće zaštitne mjere. Međutim, funkcionisanje tih usluga se može poboljšati, uključujući to da se one primjenjuju u svim sudovima i tužilaštvima, sa prvenstvenim ciljem da se spriječi sekundarna viktimizacija. Suštinski je značajno da se korišćenje videolinka proširi i na prekršajne i građanske postupke, a ne da se primjenjuje samo u krivičnim postupcima. Takav pristup omogućava onima koji su preživjeli nasilje da daju svoje iskaze bez direktnog kontakta sa optuženim. Cilj je da se korišćenjem te mogućnosti dobrobit onih koji su preživjeli nasilje zaštiti kroz cio sudski postupak i da se umanji mogućnost da im se prouzrokuje dodatna šteta‟, objasnio je sudija Đuričić.

Kada je u pitanju naknada štete, sudija Đuričić je podvukao da je potrebno da se rješavanje tog pitanja unaprijedi u okviru krivičnog postupka.

„U pogledu naknade štete, iako Zakonik o krivičnom postupku dozvoljava mogućnost da se naknada materijalne i nematerijalne štete dosudi u krivičnom postupku, to nije ustaljeno u praksi. Umjesto toga, žrtve se često upućuju da imovinskopravni zahtjev ostvaruju u parničnom postupku, što u velikoj mjeri otežava njihov položaj. Potrebno je preduzeti određene mjere kako bi se obezbijedila naknada kako materijalne, tako i nematerijalne štete u okviru krivičnog postupka. Prvo, advokati koji zastupaju oštećene treba da podnesu imovinskopravni zahtjev kako bi omogućili da se dosudi naknada štete u krivičnom postupku. Uz to, tužiocima treba da bude prioritet da naknadu štete traže u okviru krivičnog postupka kad god je to moguće. Cilj primjene tih mera je da se postupak unaprijedi i da se poveća vjerovatnoća da će žrtve u ovom postupku dobiti odgovarajuću naknadu štete koju su pretrpjele‟, rekao je Nebojša Đuričić, sudija Višeg suda u Beogradu.

Do Drugog pravosudnog foruma „Rodna ravnopravnost i Zapadni Balkan‟, ključnog regionalnog događaja koji se bavi pitanjem odgovora pravosuđa na rodno zasnovano nasilje i diskriminaciju, ostalo je samo šest dana. Forum organizuje AIRE Centar uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva sa ciljem da se razmotri pitanje kako pravosuđe može da rješava probleme u vezi s različitim vrstama rodne neravnopravnosti na Zapadnom Balkanu. Ovaj značajni događaj će okupiti ključne aktere iz pravosuđa iz regiona i šire, uključujući predstavnike i predstavnice Evropskog suda za ljudska prava, važnih regionalnih pravosudnih i drugih državnih institucija, akademske zajednice i nevladinih organizacija.

U ovom tekstu pojedinci koji su iskusili nasilje označavaju se kao „žrtve‟ i kao „oni koji su preživjeli nasilje‟. Da biste dobili više informacija o terminologiji koja se koristi kada se govori o seksualnom i drugim oblicima nasilja, preporučujemo tekst koji je objavila Sexual Assault Kit Initiative (SAKI) Korišćenje termina žrtva ili preživjeli od istrage kroz cio krivični postupak.