Užasnut ubistvima u bosanskohercegovačkom gradu Gradačcu, AIRE centar izražava saučešće porodicama i prijateljima žrtava tog zločina. Vijest o ubistvima potresla je cijelu regiju zapadnog Balkana, a učestalost tih zločina podsjeća da je to problem svih nas, zbog čega iznova zahtijevamo odgovore nadležnih, kako bi se prvenstveno sankcionirali, a potom i spriječili takvi zločini u budućnosti.

Naša istraživanja pokazuju da su najčešće počinioci femicida bili partneri ubijenih žena, kao što je to bio slučaj u Gradačcu. Ti podaci jasno ukazuju na potrebu za unapređenjem mehanizama pravne zaštite svih, a posebno žena, od rodno zasnovanog i drugih oblika nasilja.

Upravo s ciljem osnaživanja pravosuđa za adresiranje rodno zasnovanog nasilja, kao i svih oblika rodne neravnopravnosti, AIRE centar je osnovao Mrežu sudija i sutkinja posvećenih jačanju rodne ravnopravnosti na Zapadnom Balkanu. Zločini u Gradačcu, kao i svaka nova vijest o rodno zasnovanom nasilju, podsjećaju nas na važnost naše misije, te na odgovornost našeg rada, odnosno da istražujemo i educiramo, te stavimo svu našu stručnost na raspolaganje kako pravosuđu tako i svim drugim uključenim institucijama i organizacijama, ali i široj zajednici.

Slučaj femicida u Gradačcu i brutalno premlaćivanje zaposlenice hotela „Jablanica“ koje je učinio vlasnik hotela ukazuju da je situacija u Bosni i Hercegovini u pogledu femicida i rodno zasnovanog nasilja alarmantna i kao takva zahtijeva dužnu pažnju i hitnu reakciju svih nadležnih institucija. Međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini – Konvencija Ujedinjenih naroda o uklanjanju svih oblika diskriminacije prema ženama, koja je sastavni dio Aneksa I Ustava BiH, i posebno Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija koju je Parlamentarna skupština BiH ratificirala 2013. godine), obavezuju Bosnu i Hercegovinu na preduzimanje zakonodavnih i drugih mjera radi osiguranja pravnog, institucionalnog i organizacionog okvira za prevenciju nasilja nad ženama, zaštitu žrtava nasilja, te na kažnjavanje počinilaca nasilja. Iako je u Bosni i Hercegovini uspostavljen određeni pravni okvir, to nije dovoljno. Neophodno je provođenje zakona učiniti što efikasnijim, uspostaviti jake mehanizme zaštite i prevencije nasilja na osnovu spola, procesuirati predmete rodno zasnovanog nasilja, provesti zaštitne mjere, kao i adekvatnu kaznenu politiku, kazala je Valerija Galić,, članica Mreže sudija i sutkinja posvećenih jačanju rodne ravnopravnosti na Zapadnom Balkanu i predsjednica Ustavnog suda BiH.

Proces je dugotrajan, zahtijeva mnogo truda i ustrajnosti, a napredak se postiže periodično i u fazama. Potrebno je još rada, razmjene iskustava, sudske prakse, te drugih alata i mehanizama da bi se takvim pojavama stalo ukraj. Međutim, sudovi, tužilaštva i policijski organi svakodnevno moraju ulagati napore da unaprijede svoj rad i prepoznaju rane znakove opasnosti od nasilja. Najčešće su upravo oni prva instanca kojoj se žrtve obrate za pomoć, zbog čega uloga pravosuđa ne smije biti shvaćena kao primarno korektivna, već preventivna. Slučaj iz Gradačca opomena je donosiocima odluka da se pitanju rodno zasnovanog nasilja, odnosno njegove prevencije mora ozbiljno posvetiti svaki nivo i sektor vlasti, zbog čega je unapređenje međuinstitucionalne saradnje imperativ.

Odgovor na femicid i druge oblike rodno zasnovanog nasilja, zbog njegove kompleksnosti, ne smije biti shvaćen olako. Najčešće iza tih zločina stoje duboko ukorijenjeni problemi ekonomske, političke, te općedruštvene rodne nejednakosti. Odgovornost svih nas je da preispitamo vlastite stavove i norme koje prihvatamo i zagovaramo o rodnoj ravnopravnosti, o nasilju oko nas, o diskriminaciji, te koliko smo još dugo voljni da šutimo o tome, a situacija se ne može promijeniti dok zločine i nepravdu ne nazovemo pravim imenom.