Države Zapadnog Balkana imaju dobre zakone, ali zbog toga što se oni ne primjenjuju na djelotvoran način, žene i dalje predstavljaju jednu od najranjivijih kategorija u regionu.

Više od 100 ključnih pravosudnih aktera iz regiona i šire, uključujući predsjednicu, sudije i sutkinje Evropskog suda za ljudska prava, predsjednike i predsjednice, te sudije i sutkinje iz regionalnih pravosudnih i drugih državnih institucija, akademsku zajednicu i nevladine organizacije, okupili su se u Beogradu na Drugom regionalnom pravosudnom forumu o temi „Rodna ravnopravnost i Zapadni Balkan‟. Forum organizuje AIRE Centar uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva i u saradnji sa povjerenikom za zaštitu ravnopravnosti iz Srbije i nevladinom organizacijom „FemPlatz“. Cilj Foruma jeste da se razmotri pitanje kako pravosuđe može da odgovori djelotvorno na različite vrste rodne neravnopravnosti i nasilja na Zapadnom Balkanu. Države regiona, uglavnom, imaju sveobuhvatne zakone, ali veliki broj slučajeva rodno zasnovanog nasilja i diskriminacije pokazuje da je Zapadni Balkan još daleko od toga da primjenjuje postojeća rješenja u praksi zbog čega su žene još uvijek veoma ranjiva kategorija, zaključeno je na Forumu.

„Ukazivanjem na to da je potrebno da se borimo protiv predrasuda, diskriminacije čak i nasilja prema ženama i djevojčicama u našim društvima, što će Forum o rodu učiniti, približavamo se postizanju rodne ravnopravnosti. Na kraju, da bi se stvarnost promijenila, ona najprije mora da se prepozna i razumije. Napredak ne zavisi samo od zakona – iako oni jesu snažno oruđe – već i od onih koji predvode promjene i koji pokušavaju da prilagode tradicije, stavove i navike dok, ujedno, razvijaju i primjenjuju zakone‟, rekla je Síofra O’Leary, predsjednica Evropskog suda za ljudska prava, na otvaranju Foruma.

„Stručnjaci konstatuju da su zakoni o borbi protiv diskriminacije i nasilja u državama Zapadnog Balkana među najboljima i da su, uz to, te države usvojile sve najznačajnije međunarodne standarde za zaštitu prava žena. Međutim, zbog nedjelotvorne primjene zakona, žene su i dalje jedna od najranjivijih kategorija društva. Svjedoci smo kršenja njihovih prava, koje se jasno vidi u velikom broju slučajeva rodno zasnovanog nasilja i femicida u regionu. Podaci pokazuju da žene najčešće nisu bezbjedne u sopstvenim domovima a da su nasilnici u najvećem broju slučajeva oni koji su im najbliži, odnosno članovi porodice ili partneri. Pored toga, svaka nova kriza, kao što je globalna pandemija COVID-19, dovodi do nove erupcije nasilja‟, rekla je Biljana Braithwaite, direktorka Programa za Zapadni Balkan AIRE Centra.

„Međutim, nasilje kojem svjedočimo je samo simptom većeg problema s kojim se suočava region. Neravnopravnost je duboko ukorijenjena u regionu i ona prožima svaki aspekt javnog i privatnog života žena na Zapadnom Balkanu. Rodno zasnovano nasilje i uznemiravanje, nejednak pristup obrazovanju, diskriminacija na radnom mjestu, nedovoljna zastupljenost na pozicijama na kojima se donose odluke i činjenica da žene i dalje imaju manje imovine od muškaraca su problemi s kojima se žene svakodnevno suočavaju. To je važna tema Foruma, jer pravosuđe ima moć da djelotvorno kazni diskriminaciju i nasilje i da odvrati od vršenja takvih djela u budućnosti‟, objasnila je direktorka Braithwaite.

„Rodno zasnovano nasilje ugrožava živote i dobrobit djevojčica i žena svuda, uskraćujući im pri tome mogućnosti koje su suštinski značajne za slobodu i razvoj: obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i radna mjesta. Unapređivanje rodne ravnopravnosti i okončavanje rodno zasnovanog nasilja ne samo da predstavljaju ispravan cilj već predstavljaju i suštinski kamen-temeljac svih zdravih demokratija i ekonomija. Fokus ovog foruma je bio značajna prilika da se unaprijedi naše kolektivno znanje o odgovornosti za rodno zasnovano nasilje, što je važan dio u stvaranju bezbjednije budućnosti za žene i djevojčice svuda. UK je čvrsto opredijeljeno u svojoj namjeri da se zauzme za prava žena i djevojčica i da zahtijeva pravdu za one koje prežive rodno zasnovano nasilje‟, rekla je Alicia Herbert, nositeljka odlikovanja OBE, direktorka za obrazovanje, rod i ravnopravnost britanskog Ministarstva za spoljne poslove i razvoj i posebna izaslanica UK za rodnu ravnopravnost.

Povjerenica za zaštitu ravnopravnosti u Srbiji Brankica Janković je istakla da je broj ubistava i rodno zasnovanog nasilja prema ženama u cijelom regionu veoma zabrinjavajući zbog čega je Drugi pravosudni forum „Rodna ravnopravnost i Zapadni Balkan‟ izuzetno značajan događaj kako bi se diskutovalo o rješavanju tih problema u regionu.

„Ovaj forum pruža priliku pravosudnim i drugim relevantnim akterima da razmijene iskustva i znanje čiji je krajnji cilj da borba protiv porodičnog i partnerskog nasilja bude djelotvorna. Blagovremeno prepoznavanje nasilja i procjena nivoa njegove opasnosti, djelotvorna razmjena informacija između relevantnih institucija i primjenjivanje mjera čiji je cilj osnaživanje i omogućavanje bezbjednosti žena su ključni aspekti u rješavanju problema u vezi sa rodno zasnovanim nasiljem, koji su jednako važni kao i krivično gonjenje i sankcionisanje izvršilaca‟, rekla je povjerenica Janković.

Jedna od glavnih tema ovogodišnjeg foruma bio je efikasan odgovor pravosuđa na femicid i druge slučajeve rodno zasnovanog nasilja u regionu. Sudije isutkinje i drugi stručnjaci istručnjakinje su diskutovali o najboljoj praksi koja se odnosi na istragu, krivično gonjenje i kažnjavanje za izvršenje ovih krivičnih djela. Pored toga, u okviru Foruma je predstavljen regionalni izvještaj o odgovoru pravosuđa na femicid na Zapadnom Balkanu.

„Femicid, odnosno ubijanje žena zasnovano na rodu, jeste fenomen koji je prisutan i raširen u svim zemljama, ali se o tom najtežem obliku nasilja prema ženama ne govori dovoljno, naročito u pravosudnim krugovima. Istraživanje sudske prakse koja se odnosi na femicid u svim zemljama, pored određenih razlika i specifičnosti vezanih za svaku zemlju, pokazalo je da postoje mnoge sličnosti. Zbog toga je ovaj forum prilika da se sa sudijama i sutkinjama iz svih država diskutuje o preporukama datim u izvještaju, koje uključuju cjelokupan postupak, od ispravne kvalifikacije krivičnog djela do presuđivanja i kažnjavanja‟, rekla je Kosana Beker, programska direktorka nevladine organizacije „FemPlatz“ i autorka ovog izvještaja.

Kada je u pitanju borba za rodnu ravnopravnost, države Zapadnog Balkana imaju slične probleme. Stoga je AIRE Centar, uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, osnovao Mrežu sudija i sutkinja posvećenih jačanju rodne ravnopravnosti.

„Nasilje protiv žena duboko prožima zajednicei predstavlja grubo kršenje ljudskih prava. Ono je endemskog karaktera i stalno je prisutno u našim zajednicama. Pravosudni sistem je suštinska komponenta pravde i odgovornosti za krivična djela učinjena prema ženama. Međutim, da bi bio djelotvoran, svi učesnici i učesnice moraju da posjeduju znanje i alatke kako bi razumjeli društvene obrasce rodno zasnovanog nasilja i njegove korijene. Forum je značajan dio naših napora u tom pogledu‟, rekao je Robert Spano, predsjednik Panela pokrovitelja i pokroviteljki Mreže sudija i sutkinja posvećenih jačanju rodne ravnopravnosti i bivši predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.

„Danas Mreža okuplja više od 60 sudija isutkinja iz cijelog regiona, a o narednim koracima Mreže razgovarano je drugog dana Foruma. Osnovni cilj Mreže je da unaprijedi vještine, znanje i praksu sudova u pogledu rodne ravnopravnosti i rodnih stereotipa, da podstakne efikasnu primjenu domaćih, evropskih i međunarodnih pravnih instrumenata, te profesionalni i lični razvoj sudija i sutkinja iz regiona.