Vrhovni državni tužilac Crne Gore, Milorad Marković, napravio je važan korak u borbi protiv porodičnog nasilja izdavanjem obavezujućeg Uputstva u cilju unapređenja sudske prakse i zaštite žrtava. Uputstvo za postupanje u slučajevima nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici, koje je dostavljeno višim i osnovnim državnim tužilaštvima, ima za cilj za doprinese ujednačavanju prakse tužilaštava i primjeni efikasnih mehanizama u ovim predmetima.

Uputstvo je usklađeno sa međunarodnim standardima i izrađeno je nakon detaljne analize dosadašnje prakse državnih tužilaštava. Fokusira se na unapređenje konzistentnosti i efikasnosti pravosudnog odgovora na nasilje u porodici, jedan od najznačajnijih društvenih problema u Crnoj Gori danas.

Borba protiv porodičnog nasilje — strateški cilj pravosuđa

Milorad Marković je istakao ključnu važnost ovog koraka u širem okviru strategije pravosuđa Crne Gore:

“Shvatajući zastupljenost problema porodičnog nasilja u našem društvu, kao jedan od ključnih strateških ciljeva, nakon izbora za vrhovnog državnog tužioca, definisao sam upravo unapređenje odgovora Državnog tužilaštva na rodno zasnovano nasilje. Uputstvo za postupanje u predmetima nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici predstavlja veoma važan dio tog strateškog opredjeljenja.”

On je dodao: “Upravo zbog toga nastojali smo da Uputstvom, koje je usaglašeno sa međunarodnim standardima, jasno, precizno i detaljno propišemo na koji način državni tužioci i državne tužiteljke u svim tužilaštvima treba da postupaju u svakom pojedinačnom slučaju.”

Biljana Braithwaite, programska direktorica AIRE centra na Zapadnom Balkanu, ukazala je na širu važnost ovog Uputstva.

“Ono predstavlja ključan preduslov za osiguravanje da žrtve porodičnog nasilja dobiju zaštitu i pravdu koju zaslužuju. Dodatno, pokazuje jasnu opredijeljenost crnogorskog pravosuđa za usklađivanje nacionalne prakse sa međunarodnim standardima, što je od suštinskog značaja za izgradnju otpornog i pravednog pravosudnog sistema. Crna Gora zaista postavlja dobar primjer za cijeli region o suočavanju sa rodno zasnovanim nasiljem.”

Ključne odredbe Uputstva

Uputstvo nalaže državnim tužiocima da preduzmu posebne mjere kada se prijavi slučaj nasilja u porodici, uključujući:

Hitno saslušanje žrtve — Državni tužioci su obavezni da saslušaju žrtvu bez njenog prethodnog saslušanja od strane policije, ukoliko je to moguće, kako bi se izbjegla kašnjenja.

Zaštita žrtve — Da bi se spriječila dalja trauma žrtve, tužioci trebaju osigurati da se žrtva ne susretne sa osumnjičenim u prostorijama tužilaštva, što je u skladu sa Konvencijom Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici

Procjena rizika — Državni tužioci su dužni da pribave podatke o riziku za žrtvu, ranijim prijavama nasilja, kao i sve prethodno izrečene zaštitne mjere.

Prijedlog pritvora — U slučajevima gdje postoje razlozi za pritvor, tužioci su obavezni da predlože njegovo određivanje ili, ako je prikladno, predlože mjere nadzora.

Zaštita djece — Ako je dijete prisustvovalo nasilju ili je bilo žrtva/svjedok, mora se saslušati s posebnom pažnjom prema Zakonu o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku.

Monitoring i koordinacija

Pored standardizacije postupanja u slučajevima nasilja u porodici, Uputstvo predviđa redovne kvartalne izvještaje sa ažuriranim podacima o predmetima nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici koji će se dostavljati Vrhovnom državnom tužilaštvu. Marković je istakao važnost praćenja primjene ovih uputstava:

“Uspostavljen je sistem nadzora, izvještavanja i koordinacije koji treba da obezbijedi potpunu primjenu, ujednačenu praksu na nivou predviđenih standarda i dalje unapređenje postupanja, kao i samog Uputstva. Kvalitetna primjena podrazumijeva i određene preduslove, poput dovoljnog broja obučenih državnih tužilaca i tužiteljki. Zato je i edukacija unutar državnotužilačke organizacije na ovu temu dio našeg strateškog plana.”

Marković je naglasio da, iako tužilaštva preduzimaju sve mjere iz svoje nadležnosti, rješavanje nasilja u porodici zahtijeva koordiniran pristup svih institucija uključenih u ovaj proces.

“Svjestan sam da rezultate ne možemo očekivati preko noći i da uspostavljanje standarda, uslova i tužilačke prakse predstavlja proces za koji je potrebno vrijeme, ali smatram da smo donošenjem Uputstva ostvarili značajan korak. Pošto sa državama regiona dijelimo iste probleme, možda naše aktivnosti budu podsticaj i za kolege iz regiona. Mi smo spremni da podijelimo sopstvena iskustva i izazove.”